Beton u 2050. godini

Inicijativa Cembureau

Izum betona je za čovječanstvo ključni događaj. Njegova jednostavnost, izdržljivost, čvrstoća, dostupnost i najvažnije sposobnost da se modelira omogućuje čvrste temelje i osnovu za gradnju okoline za društvo. Neki ga zovu „tekući kamen“ dopuštajući arhitektima, urbanistima za zajednicu i graditeljima domova da ostvare svoje snove, uključujući kreiranje lijepih i svijetlih prostora. Ali može i više od toga. Beton se jednako ponaša i pod vodom i zemljom, u arktičkim uvjetima i na zadnjim katovima nebodera. Ima veliku otpornost na toplinu. Apsorbira i otpušta toplinu, djelujući kao prirodan klima uređaj zahvaljujući njegovoj „ toplinskoj inerciji“. Rezultat svega navedenog je da je beton treća najčešće korištena supstanca u svijetu poslije zraka i vode, poveznica između modernog života i društva.

Naravno, postoji problem. Poseban sastojak- vezivo koje čini sve ovo mogućim sivi prašak, običnog izgleda koji se zove cement, čijom proizvodnjom se po toni emitira 600-700 kg CO2 . To je zbog toga što je za njegovu proizvodnju potrebna energija (gorivo i struja), a proizvodni proces ispušta CO2. Globalno, proizvodnja cementa kreira oko 5% od ukupnih emisija CO2 koje stvara čovjek. Industrija tu prepoznaju svoju odgovornost i prihvaća obveze izrazitog smanjenja, posebno doprinoseći cirkularnoj ekonomiji. Ovaj dokument koncentrirati će se na to što može biti učinjeno da se smanji CO2 u proizvodnji cementa, korištenjem današnjih tehnologija, i procjenjuje se što se još može postići do 2050.

No ovdje se javlja sekundarna odgovornost industrije. Na primjer oko 18 % svjetske energije (s posljedicom ispuštanja CO2) troši se za konvencionalne građevine, te za vrijeme njihovog trajanja taj postotak raste preko 35% u Europi. Zavisno od projektiranja, betonske građevine i konstrukcije mogu biti krajnje elegantne. Isto je i sa energetskom efikasnošću, gdje beton ima glavnu ulogu. Njegova termalna inercija znači da inteligentno osmišljene moderne betonske zgrade mogu koristiti 75% manje energije tijekom njihovog cijelog životnog ciklusa. Tako da, kako i kada se beton koristi imaju snažan utjecaj na globalne emisije CO2. Cementna industrija je lider u ispitivanju, razvoju, proizvodnji i tehnologiji betona. Zbog toga, kroz inovativna rješenja i betonske proizvode, doprinos industrije cementa niskougljičnoj ekonomiji do 2050, može, i ići će ispod smanjenja emisija predviđenih za proizvodnju cementa.

Predviđanje budućnosti je opasna aktivnost. Sigurno je da će svijet 2050 biti bitno drugačije mjesto od današnjeg. Samo se prisjetite kako su ljudi prije 40 godina zamišljali svijet 2010. Gotovo nitko nije predvidio da će Kina prestići SAD i postati najveća svjetska ekonomija, da će doći do revolucije u korištenju plina iz škriljevca, kao ni važnost Moore-ovog zakona. Danas imamo virtualni uvid u svjetsko znanje koristeći uređaj koji nam stane u džep, iako je najpopularnija upotreba dijeljenje svojih života s 500+ prijatelja. Štoviše, postoji više izraženih trendova:

  • Između 2011.-2050., očekuje se da će svjetska populacija porasti s 7 milijardi na 9.3 milijarde
  • U isto vrijeme, gradsko stanovništvo porasti će s 3.6 milijarde u 2011 godini na preko 6 milijardi 2050.
  • Svjetska ekonomija, koja će biti 4 puta veća od današnje, trebati će 80% više energenata
  • Udaljenost putovanja unutar urbanih područja predviđa se da će se utrostručiti do 2050, a broj automobila u svijetu udvostručit će se na više od 2 milijarde
  • Inovacije u projektiranju stvarati će energetski efikasne zgrade koje će ih pretvoriti iz energetskih potrošača u energetske proizvođače.

Ovaj porast populacije i ekonomski rast dodatno će opteretiti već ionako ograničena prirodna bogatstva, i zahtijevati će stalne napore kod ublažavanja posljedica klimatskih promjena. Cement kao ključni sastojak betona, imati će vrlo važnu ulogu u upravljanju neobnovljivim prirodnim izvorima dajući mogućnost za praćenje porasta populacije i urbanizacije, a to uključuje:

  • Inovativna rješenja omogućiti će energetsku efikasnost u gradnji domova i radnih prostora što će udvostručiti platforme za stvaranje obnovljive energije
  • Nova transportna rješenja svesti će na minimum utjecaj na okoliš i prometno zagušenje
  • Visoke zgrade smanjiti će površinu potrebnu za stanovanje 9 milijardi ljudi
  • Projekti velikih razmjera pomoći će korištenju snage vjetra, plime, oseke i sunca
  • Gradnja infrastrukture koja bi nas trebala zaštititi od mogućeg podizanja razine mora

Beton će biti glavni materijal izbora za većinu od ovih mogućnosti. Međutim, kao industrija mi se nećemo orijentirati samo na rješenja koja mi nudimo, već ćemo nastaviti i s odgovornim ponašanjem u proizvodnji cementa. Ovaj putokaz istražuje različite metode i mogućnosti u postizanju konstantnog smanjenja u emitiranju CO2 kod proizvodnje cementa. Povrh toga, njihov utjecaj neće biti ograničen samo na smanjenje CO2 , već bi mogao voditi i do značajnih smanjenja u emisijama drugih stakleničnih plinova, korištenju energije i prirodnih izvora. Uvjereni smo da će kombinacija različitih pravaca rezultirati održivom cementnom industrijom u Europi.

Važno je zapamtiti da cementna industrija nije sama, već da je dio europskog građevinskog sektora. U tom kontekstu korisno je sagledati izvan industrijskog pristupa, i vidjeti kao inovacije u betonu i razvoj tehnologije mogu doprinijeti održivom projektiranju i gradnji.

Veselimo se radu s građevinskim sektorom, donosiocima odluka, istraživačima, i organizacijama civilnog društva na ovom putu. Nadamo se da će ovaj dokument potaknuti dijalog koji će rezultirati povećanjem održivosti Europske cementne i betonske industrije za svijet u kojem danas živimo i koji ćemo sutra dijeliti.